Thursday, Apr 17th

Last update07:37:00 PM GMT

Info Historija Poljoprivreda i stočarstvo za vrijeme AU vladavine

Poljoprivreda i stočarstvo za vrijeme AU vladavine

Foča je nakon austrougarske okupacije izgubila svoj raniji privredni i saobraćajni značaj, ali je dobila ulogu važnog vojnostrateškog punkta prema Crnoj Gori i Osmanskom carstvu (u odnosu na Novopazarski sandžak). Promet ljudi i roba nije više išao "carigradskim drumom", nego su svi značajniji željeznički i cestovni pravci bili okrenuti prema Austriji i Mađarskoj. Blizina srbijanske i crnogorske granice nije joj mnogo koristila, jer je promet sa Srbijom bio sveden na najmanju mjeru. Stoga je privredni razvoj Foče u velikoj mjeri zavisio od privrede njene bliže i dalje okoline. Izgradnjom željezničke pruge Sarajevo-Višegrad, koja je završena 1906. godine, Foča se približila željezničkoj pruzi na 46 km, što je, ipak, bilo daleko, pa se nije moglo pozitivno odraziti na privredni razvoj fočanskog kraja.15

Struktura stanovništva u fočanskom srezu prema glavnom zanimanju 1910. godine16
 
U fočanskom srezu 1910. godine privređivalo je 13.146 osoba ili 3,92% ukupnog stanovništva, koje su izdržavale 26.784 ili 67,08% stanovnika. Od toga je na poljoprivredu otpadalo 90,38% zaposlenih ili 91,12% ukupnog stanovništva u srezu. Na sva ostala zanimanja otpadalo je 1.324 lica ili 9,62% zaposlenih, koji su izdržavali 8,88% stanovništva. Poslije poljoprivrede, najviše stanovnika fočanskog sreza bavilo se trgovinom (1,87% zaposlenih), najamnim radom (1,53%), javnom službom (1,35%) i obradom metala (0,71%). Od ukupnog broja zaposlenih, 840 ih je imalo sporedno zanimanje i to u poljoprivredi 272, javnoj službi 95, trgovini 68, drvnoj industriji i rezbarstvu 65,kućnoj posluzi 45, ugostiteljstvu 28, građevinarstvu 29 itd.

Fočanski srez imao je 1910. godine oko 1890 km2 površine, na kojoj je živjelo 39.930 stanovnika, ili 21,17 na 1 km2. Gustina naseljenosti je bila znatno manja od prosjeka sarajevskog okruga, koji je imao 34,26 stanovnika na 1 km2, ili od prosjeka za cijelu zemlju, koji je iznosio nešto više od 37 stanovnika na 1 km2. Samo su glamočki i nevesinjski srez bili rjeđe naseljeni od fočanskog.
 
Obradiva površina u fočanskom srezu 1895. godine (km2)17
 
 
Iz ovog pregleda vidi se da su njive, vrtovi, livade i pašnjaci činili svega 38,02% ukupne površine sreza. Takva struktura obradive površine i udaljenost od željezničkog saobraćaja uslovila je da se 1895. i 1910. godine više od 91% stanovništva fočanskog sreza izdržava od poljoprivrede kao glavnog izvora prihoda.

Obim poljoprivredne proizvodnje u fočanskom srezu vidi se iz naredne tabele (u metričkim centima)18
 
Proizvodnja žitarica u fočanskom srezu rasla je brže od priraštaja stanovništva. Godine 1885. proizvodnja navedenih žitarica iznosila je 124 kg po glavi stanovnika, a 1895. godine 197 kg. U istom razdoblju stanovništvo je u srezu poraslo za 13,65%, a proizvodnja žita za 59%. Značajan porast bilježila je i proizvodnja voća i povrća, a naročito duhana i krompira. Za 10 godina proizvodnja duhana povećana je za preko šest puta, a krompira za nešto manje od pet puta.

Broj stoke u fočanskom srezu po godinama19
Prvi popis stoke od 1879. godine ne prikazuje stvarno stanje, jer je izvršen svega godinu dana poslije okupacije, u vrijeme teških posljedica trogodišnjeg ustanka i austrougarskog zaposjedanja zemlje. Stočni fond je značajno reduciran u prethodnim nemirnim godinama, a vlasnici stoke su netačno prikazivali njen broj, jer su se bojali povećanja poreskih obaveza. Zbog toga su poređenja realna samo u posljednja dva popisa. Od 1895. do 1910. godine broj konja, magaraca i mula smanjio se za 615 ili 10,8%, goveda za 4.660 ili 10,7%, ovaca za 29.222 ili 31%, koza za 3.050 ili 4,7%, a samo se broj svinja uvećao za 226 ili 14%.

Broj stoke na 100 poljoprivrednih stanovnika u fočanskom srezu 1895. i 1910. godine20.
Po broju stoke na 100 poljoprivrednih stanovnika fočanski srez bio je na osmom mjestu u Bosni i Hercegovini. Ispred njega bili su rogatički, sarajevski (seoski), nevesinjski, livanjski, bilećki, gatački i stolački srez. U fočanskom srezu, kao i u cijeloj zemlji, zabilježeno je opadanje stočnog fonda u prvoj deceniji XX vijeka. Tome je doprinio Carinski rat između Srbije i Austro-Ugarske, tako da se od 1907. do 1910. godine udvostručio izvoz stoke iz Bosne i Hercegovine. Osim toga, znatno je porastao broj stanovništva u čijoj se opštoj ishrani povećala potrošnja mesa. U službenim izvještajima se konstatira da je kvantitativno nazadovanje stočnog fonda bilo praćeno poboljšanjem kvaliteta bosanskohercegovačkih pasmina.21

Mada je fočanski srez bio izrazito poljoprivredno područje, do 1908. godine broj konja, magaraca i mula smanjio se za 615 ili 10,8%. Jedino je uzgoj duhana stimulirala industrijska prerada u domaćim fabrikama. Potkraj 1908. godine počelo se raditi na osnivanju sreske poljoprivredne zadruge u Foči, koja je zvanično konstituirana 10. marta 1909. godine. Već iduće godine zadruga je imala 6.700 članova, 120 zadružnih vijećnika i 16 odbornika. Zadružni prirez iznosio je 2% desetinskog paušala.22 Osnivanje zadruge u Foči bilo je sastavni dio akcije koja je na tom planu započeta 1904. godine. U Bosni i Hercegovini osnovano je do Prvog svjetskog rata 26 poljoprivrednih zadruga. U 20 su namješteni kvalificirani ljudi koji su bili i putujući učitelji za cijeli srez, a imali su i funkciju poljoprivrednih referenata u sreskim uredima. Aktivnost poljoprivrednih zadruga bila je usmjerena na unapređenje poljoprivrede: širenje boljih sorti sjemena, boljih pasmina konja i goveda, primjena modernih poljoprivrednih oruđa, vješta-čkih đubriva i sl.23

Putujući poljoprivredni učitelj u Foči bio je namješten u toku 1909. godine. On je tumačio poljoprivredna pravna akta, odabirao bikove i pastuhe za rasplod, te držao predavanja i tečajeve za poljoprivrednike. Iz dva izvještaja saznajemo detaljno o prirodi i obimu njegovog posla. Od 1. jula do 31. decembra 1909. godine on je riješio 299 predmeta iz svog djelokruga, obavio 36 službenih putovanja, održao 36 predavanja kojima je prisustvovalo 499 slušalaca, održao 7 praktičnih vježbi na kojima su učestvovala 153 poljoprivrednika, uredio 4 vrta površine 4 dunuma, izvršio pokušaj umjetnog đubrenja (na jednoj parceli utrošio 40 kg) i u 128 slučajeva imao posredničku ulogu.24I u izvještaju za drugu polovinu 1910. godine zabilježena je njegova bogata aktivnost, koja nije beznačajna u historiji poljoprivrede fočanskog kraja. Od 15. jula do 31. decembra on je riješio 158 predmeta, izvršio 53 službena putovanja, održao 37 predavanja kojim je prisustvovalo 800 slušalaca, održao 26 praktičnih vježbi s 408 poljoprivrednika, uredio pet voćnjaka i vrtova i uredio 30 polja (površine 60 dunuma) za sijanje stočne hrane. Iste godine za fočanski srez naručio je 2.200 voćnih sadnica, 3 pluga, 2 vjetrenjače i 1 sječarica.25 Iz ovih izvještaja jasno se vidi da je postojanje poljoprivredne zadruge i stručnjaka u njoj bilo vrlo korisno za unapređenje poljoprivrede, ali je njeno osnivanje došlo dosta kasno. Mjere preduzete od njenog osnivanja do Prvog svjetskog rata historijski znače samo simboličan početak moderne agrikulture u fočanskom kraju. Zadruga je raspolagala neznatnim sredstvima prikupljenim od članova (2.000-2.500 kruna godišnje), tako da nije mogla značajnije uticati na proširenje svoje aktivnosti. Ipak, njenim djelovanjem bio je probijen led u prevazilaženju tradicionalnog privređivanja u poljoprivredi.
 

15 Pruge Sarajevo-Uvac (137,2 km), Međeđa-Dobrun (24,2) i Dobrun-Vardište (7,3 km) puštene su u promet 4. jula 1906, a dva posljednja 1. avgusta 1906. Izvještaj o upravi Bosne i Hercegovine 1907, str. 179.
16Die Ergebnisse der Volkszählung 1910. str. 56-57. Razdioba po zvanju uopće.
17 Die Landwirtshaft in Bosnien und der Hercegovina, Sarajevo, 1899. str. 282,284.
18Die Landwirtshaft in Bosnien und der Hercegovina, str. 288-335.
19 Die Landwirtshaft in Bosnien und der Hercegovina str. 355-356, Die Ergebnisse der Viehzahlung, str. XX-XXI, 6-7,12.
20. Die Landwirtshaft in Bosnien und der Hercegovina.
21 Die Landwirtshaft in Bosnien und der Hercegovina; Die Ergebnisse Viehzahlung 1910. str. IX.
22 Izvještaj o upravi Bosne i Hercegovine 1910. str. 96-97; Izvještaj o upravi BiH 1911. str. 92-93.
23 Bericht über die Verwaltung von Bosnien und der Hercegovina 1913, Wien 1914. str. 61.
24 Izvještaj o upravi BiH 1910. str. 80-83.
25 Izvještaj o upravi BiH 1910., str. 80-81.