Thursday, Apr 17th

Last update07:37:00 PM GMT

Info Historija Nastanak grada Foče - izgradnja

Nastanak grada Foče - izgradnja

 

 

Izgradnja Foče kao islamsko-orijentalnog naselja započela je na lokalitetu "Međuričje". Taj zemljišni prostor što ga zatvarahu rijeke Drina i Ćehotina pripadao je Živanu, kome je kao kompenzacija dat vinograd, a u Meduričju su muslimanski stanovnici počeli graditi svoje kuće.13 Kako je Foča ranije poslala administrativno-političko središte Hercegovačkog sandžaka, u njoj su bili nastanjeni različiti upravni službenici. Povećavao se broj stanovnika, a shodno tome javljala se i razgranata poslovna struktura, kao i arhitektonska razgranatost naselja. Prirodno okruženje Foče - planinski predjeli i vodeni tokovi činili su geografsko obilježje Foče i prirodan okvir za ugodan ljudski boravak. Riječne doline Drine i Ćehotine, uokvirene blagim padinama, činile su pogodan teren za naseljavanje i gradnju, tako da su te slobodne površine popunjavane u skladu sa paradigmom islamsko-orijentalnog grada. U podizanju i razvoju grada u osmanskom društvenom sistemu primarnu ulogu imala je institucija vakufa, čije se ishodište nalazilo u islamskoj religijskoj etici. Odricanje dijela materijalnih dobara u korist zajednice predstavljalo je bogougodno djelo i etičku obavezu svih materijalno situiranih pojedinaca. Ta etička komponenta postala je u islamskoj društvenoj zajednici pravilo društvenog ponašanja, a koje je u osmanskoj zajednici često forsirala sama država posredstvom svojih visokih službenika.

 

Primarno polazište islamskog grada predstavljala je džamija. Unutar islamske zajednice simbolizirala je jedinstvo duhovnog i svjetovnog poimanja svijeta. Svojim arhitektonsko-estetskim izgledom, vitkim, vertikalnim minaretom, koje je stremilo višim, nebeskim prostorima, simbolizirala je ljudsku težnju ka boljem, savršenijem svijetu, ka Bogu. U svakodnevnom životu bila je mjesto izvršavanja vjerskih obreda i centar društvenog okupljanja na nivou naselja ili dijela naselja.

 

Prvi islamski vjerski objekt dao je u Foči sagraditi Hamza-beg, prvi namjesnik Hercegovačkog sandžaka.14 Bio je to mesdžid drvene konstrukcije, sagrađen krajem 15. st. Služio je svojoj namjeni do 1943, kada je prilikom bombardovanja Foče porušen.15 Uz Hamza-begov mesdžid formirana je i prva muslimanska stambena četvrt-mahala, koja je nosila ime osnivača ovog mesdžida. Prvi njeni stanovnici bili su pripadnici vojnog i upravnog sloja zajedno sa svojim porodicama.

 

Prva džamija monumentalnijih razmjera sagrađena je 1500, po naređenju sultana Bajezida II (1481 -1512).16 Uz džamiju je formirana nova gradska četvrt, koja je nazvana po navedenom sultanu. Džamija jc egzistirala dugi niz godina zahvaljujući sredstvima državne blagajne, a kasnije, kada jc država dospjela u finansijsku krizu, pojedinci su sc brinuli za njen dalji rad, kao i rad njenih službenika.17 Ova je džamija bila aktivna sve do 23. aprila 1992. g., kada su je zapalili Srbi, nakon što su je prethodno opljačkali, zatim oskrnavili.18

 

Izgradnjom ove džamije Foča je promovisana u naselje sa statusom kasabe, što je u skladu sa osmanskom klasifikacijom naselja predstavljalo, u odnosu na prethodni status, višu kategoriju. Kasaba je bila izdiferencirana na dva dijela, shodno privrednoj orijentaciji njezinog stanovništva: zanatsko-trgovački, koji, ustvari, i čini kasabu i varoš sa agrarnim površinama, dio naseljen pretežno nemuslimanskim stanovništvom, čija su sc glavna zanimanja bazirala na poljoprivredi. Postojanje kasabe iziskivalo je tržni centar sa poslovnim prostorima, smještajnim i raznim utilitarnim objektima. Poslovni dio jc bio funkcionalno odvojen od stambenog dijela, a sa njim povezan uličnom mrežom do svih stambenih dijelova naselja. U svim orijentalnim sredinama urbani sadržaj bio je sličan i prepoznatljiv: podloga i okvir arhitektonskim cjelinama bilo jc odgovarajuće prirodno tlo sa suncem, vodom i obiljem zelenila. Ovi prirodni elementi određivani su ljudskom mjerom i podređivani njegovoj funkcionalnoj potrebi. Na ovakvim principima osmanskog graditeljstva koncipirana je i urbana fizionomija Foče.

 

Do devete decenije 16. st. u urbanoj genezi Foče učestvovali su pripadnici visokih administrativnih funkcija koji su na različite načine bili vezani za ovo naselje, zatim različiti slojevi njena stanovništva. Godine 1585. u Foči jc evidentirano postojanje osamnaest stambenih dijelova koji su bili izgrađeni uz pojedine vjerske objekte:

 

Mahala Hamza-begova,
Mahala stare džamije umrlog sultana Bajezida,
Mahala Mustafa-paše19
Mahala časne džamije Hasana Balija20
Mahala Džafera Čelebija21
Mahala kadije Osmana22
Mahala hadži Alije23
Mahala Sultan Fatime24
Mahala Hadži Mustafe25
Mahala Mehmed-bega, službenika Visoke porte26
Mahala umrlog Mumin-bega27
Mahala Hadži Sefera28
Mahala umrlog Mustafe čelebija29
Mahala Ibrahima Čelebija30
Mahala Piri Davuda31
Mahala Džafer-bega32
Mahala Petojevići33
Mahala Varoš. 

 

 

 


 

13/ Navedeni defter, f. 69b.

14/ Bejtić, A., Povijest i umjetnost Foče na Drini, Naše starine br. III, Sarajevo, 1955, s. 53.

15/ Mujezinović, M, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine (IE), Sarajevo, 1977, s. 26.

16/ Mujezinović, M, IE, s. 26, 27.

17/Navedeni sidžil Fočanskog kadiluka, s. 143.18/ Omerdić, M., Prilozi izučavanju genocida nad Bošnjacima (1992-1995), Sarajevo, 1995, s. 58.

19/ Hercegovački defter iz 1585, Ankara, TD No 483, f. 23. Mujezinović navodi da je ovu džamiju dao sagraditi hercegovački sandžak-beg Mustafa-beg u periodu svoje vladavine (1483-1486; 1489-1493). Njena restauracija je vršena 1553. Vidi: Mujezinović, IE, s. 47, Bejtić, n.d., s 61. Džamija je bila u funkciji sve dok je Srbi 1992. nisu razorili.

20/ Hercegovački defter iz 1585, t 24. Ova je džamija sagrađena na desnoj obali Ćehotine. Predstavljala je remek-djelo islamske arhitekture. Na ulazu u džamiju nalazio se hronogram njezine izgradnje iz 1550. Vidjeti Mujezinović, IF., s. 35-39. I ovu su džamiju uništili Srbi u agresiji 1992-1995.

21/ Isti defter, f 26. Ova je džamija stradala od Srba 1943. g.

22/Navedeni defter, f. 24. Ova je džamija bila poznata po imenu Šehova džamija. Natpis koji su Mujezinović i Bejtić pročitali i koji datira iz 1593. ne može se odnositi na njenu gradnju, jer, kao što vidimo, ona je bila sagrađena prije 1585. Navjerovatnije se radi o njenoj rekonstrukciji. I ovu su džamiju uništili Srbi krajem 1992. g. Omerdić, s. 58, 23/Navodni def, f. 25.

24/ Isto. Pretpostavlja se da je džamiju dala sagraditi kći Bajezida II, koja se udala za člana porodice Čengića. Vidjeti: Mujezinović, II., s 30, Bejtić, s. 55. Džamija je uništena 1943. 25/Navedcni defter, t 25. Džamija se nalazila uz obalu Drine. Uništili su je Srbi.

26/ Mehmed-beg je dao sagraditi ovu džamiju 1569. Vidjeti: Najstarije vakufname u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1985, s. 151-159. Uz džamiju su postojali medresa i mekteb, što se vidi iz navedene vakufname. Džamija se nalazila uz obalu Drine i služila jc svojoj svrsi sve dok je Srbi nisu uništili u aprilu 1992. Omerdić, s. 58. Ali-beg, koji je dao sagraditi ovu džamiju, bio je poznat po imenu Memišah. Šabanović navodi da je neko vrijeme bio alajbeg Bosanskog sandžaka, a zatim nadzornik sultanovih unikata u Hercegovačkom sandžaku. Umro je u Foči 3. januara 1585. godine i sahranjen u dvorištu svoje džamije. Šabanović, H, Evlija Čelebi, Putopis, Sarajevo, 1996, s. 404, 405, bilješka 29. Natpis na njegovom nišanu pročitao je i obradio Mujezinović, vidjeti IE, s. 51, 52. Više o njegovim zadužbinama vidjeti u navedenom radu o Foči ing. Bejtića, s. 56,57. Popović T., navodi da je jedan od tada najvažnijih Turaka bio Memišah, nadzornik u Gabeli, te da ga je 1574. pozvao u svoju rezidenciju hercegovački namjesnik Hasan da pomogne oko rješavanja problema nastalog zbog poskupljenja soli. Također navodi da je 1574. godine vlada u Dubrovniku javila svojim poklisarima na Porti da će u Carigrad stići Derviš Muhamed iz Foče zbog nekih Memišahovih poslova, pa ih ovlašćuju da mu, u slučaju potrebe, na zajam daju 2.000 dukata. Dubrovačka je vlada odlučila da Memnišahu za izgradnju njegovih građevina u Foči pošalju nekoliko majstora zidara, koje je on tražio. Popović, T.. Kada je središte Hercegovačkog sandžaka premješteno iz Foče u Pljevlja, Prilozi za orijentalnu filologiju (POF)br. XXI, Sarajevo, 1961, s. 269.
   

27/ Džamija je sagrađena prije 1585, nav. def., 125. Bila je u svojoj funkciji, sve dok je Srbi nisu uništili.

28/ Nav. def. f. 26. Džamija se nalazila više Aladža džamije. Porušena je u Drugom svjetskom ratu. Mujezinović, s. 52.

29/Nav. def., f. 24.

30/ Nav. def, f. 27. Ibrahim je sin osnivača Aladža džamije. Mujezinović, s. 40, 41.
31/ Nav. def., f. 27. Džamija se nalazila na kraju grada. Njen je osnivač pripadnik derviškog reda. I ona je nastradala kao i druge džamije u Foči.

32/To je bila kamena zgrada sa kamenim minaretom. Stradala je 1943. god.

33/ U mahali Petojevići nalazila su se 202 vinograda koja su uživali muslimanski stanovnici Foče, dok stalno nastanjeno stanovništvo u njoj nije bilo evidentirano.