Friday, Apr 18th

Last update07:37:00 PM GMT

Info Rekli su... Evlija Čelebija u Foči (II dio)

Evlija Čelebija u Foči (II dio)

 

 

Džafer-efendijina džamija je svijetla starinska bogomolja kojoj nema ravne, a pokrivena je olovom.

 

I Sulejman-begova,(1) džamija je, takođe, udobna i privlačna, ali ima pomalen broj posjetilaca.

 

Osim ovih džamija, nalazi se na ovoj strani više mahalskih mesdžida.,(2)


U Foči ima šest medresa ,(3) u nekima se predaje islamska tradicija (hadis).

 

Postoji osam tekija,(4) Od svih je najznamenitija Bajezid-babina tekija,(5) na jugoistočnoj strani grada, među vinogradima i baštama. Ona je okrenuta prema čarsiji i bazaru i predstavlja kosmoramu (ogledalo svijeta). Ukrašena je raznovrsniin maksurama i kuhinjama. Tu imaju tri javna kupatila (hamam),(6) Jedno je kupatilo pokojne Fatma-sultanije(7), drugo Bajezidovo(8), a treće hamam Mustafa-efendije, zastupnika (halife) spahija.


Sudnica (mehkeme), koja je u blizini ovog kupatila, takođe je Mustafa-efendijina. U blizini Mustafa-efendijine banje nalazi se prostrana musala. Ovdje mještani obavljaju blagodarenja. Postoje dvije javne kuhinje (imaret). Jedna Bajezid-hanova, a druga Aladža-džamije.


Od njihovih specijaliteta na glasu su četrdeset vrsta riba iz rijeke Drine, bijeli hljeb i med samotok, sedam vrsta sočnog grožđa, višnje i kruške jeribasme. Prema baždaraginim podacima tu ima 26 000 dunuma vinograda na koje se plaća desetina (ösür).,(9) U čaršiji ima 540 dućana,(10)


Sredinom ovoga mjesta, tamo gdje se nalazi trg varoši, teče rijeka Drina, koja se ne može preći na konju. Jugoistočno od rijeke leži glavni dio grada. Sjeverno i zapadno [od rijeke] nalaze se plodni voćnjaci (bag). Stanovnici prelaze i na suprotnu stranu čamcima i lađama. Svi dvorovi i uglednije kuće grada leže na obali Drine. Njihovi doksati i prozori gledaju na rijeku. Dužina grada obalom rijeke iznosi 4 000 koraka.
Ova rijeka Drina izvire na sredini Hercegovine (dijar-i Hrsek), iz planinskih visoravni Kolašina,(11) i Čemerna, iz planina Zagora (= Zagorje) i Uloga.(12) Rastući i skupljajući se postepeno, ona najprije nailazi na ovaj veliki grad i teče jedan sat direktno kroz bašče i ne pravi nikakve vijuge.


Na istočnoj strani grada, pored Aladža-džamije, teče rijeka Ćehotina,(13) koja se pod tabhanom (debaghane) sjedinjuje s rijekom Drinom. Rijeka Ćehotina teče s istočne strane grada Foče. Njen izvor nalazi se na jugoistočnoj strani (kible), u planinama nahije Bihor u prizrenskom sandžaku u Albaniji, koje su udaljene jedanaest konaka. Ona dolazi iz Pive, Nikšića i opasnih Drobnjaka,(14) prolazi ispod grada Plava, zatim Pljevaljskim poljem, protiče kroz grad Foču, dijeli ga nadvoje i tu utiče u rijeku Drinu. [Drina] teče dalje prema sjeveru, nailazi na kasabu Ustikolinu, a zatim se sjedinjuje sa Limom. Odatle teče prema bosansko-sarajevskom Višegradu,(15) prolazi kasabu Bijeljinu,(16) te pod gradom Račom, (17) utiče u Savu.


U ovom hercegovačkom sandžaku postoje dva znamenita velika grada (mahmiyya), jedan je Foča, a drugi Mostar.


Stanovnici [Foče] su u licu lijepi i divni ljudi, čistog vjerovanja, pobožni su i dobri muslimani. Muškarci nose raznobojnu čohanu odjecu. Prvaci i velikaši zamotavaju bijele čalme, a srednji stalež nosi pokratko odijelo i čakšire s kopčama, grube papuče i kalpake od raznobojne čohe i kunovine. Govore bosanski. Većinom su trgovci. Hadžija (hodočasnika) i gazija (junaka) ima takođe dosta.


Žene nose feredže od crne čohe sa bijelim velom i idu pokrivene kao Rabija Adevija.,(18) Djevojke su im vrlo lijepe, povučene, a djeca vrlo bistra i oštroumna, pa su napamet naučila mnoge knjige u stihovima. Mladići su im pravi sokolovi, neustrašivi i hrabri junaci. Vječno su u borbi sa Mlečanima. Njihovi učenjaci posjeduju rijetka znanja, a njihovim iskusnim ljekarima, ranarnicima i majstorima za puštanje krvi nema ravnih.
Od turbeta koja se posjećuju znamenita su Bajezid-babino i Murad-babino, a obojica su pokopani u svojim tekijama.



Fočanski most, ogledalo čuda
Na obali Sredozemnog mora, u nahiji grada Menemen, blizu grada Smirne na anadolskoj strani ima još jedan grad po imenu Kara-Foča. Ali ovo je hercegovačka Foča. Na zapadnoj strani, pola sata daleko od ovog grada, na Karaburnu,(19) na velikoj rijeci Drini nalazi se drveni most na jedno okno, koje se diže do nebeskog vrha. To je veoma strašan, opasan i nesiguran prelaz, koji već propada jer nije tvrdo građen. Ovaj veliki most, koji treba pogledati, napravio je majstor stare škole tako da je na jake temelje, koji se nalaze na obje strane rijeke, vješto nanizao jednu na drugu velike i duge grede (tako) da jedna nad drugom izmiče kao pera u krilima lastavice. [Tako] su grede, koje se nizu s obje strane, približene pa je onda na sredini mosta povezao jedan za drugi pet direka lađe i tako sagradio ovaj veliki most kome nema ravna ni u jednom vilajetu. Preko njega prelaze ljudi, konji, mazge i ostala stoka. Most se jako ljulja, pa se čovjek ne usuđuje ni da pogleda dolje. Čovjeku se smrači pred očima, srce mu zalupa. U ovim krajevima uopće nema kola, a i da ih ima, ne bi mogla prelaziti preko ovog mosta. To je most pokojnog Sulejman-hana. On je za njegovo održavanje uvakufio jedanaest sela(20).


Zatim smo opet došli u Foču i s nekoliko prijatelja prešli preko rijeke Ćehotine i, idući obalom rijeke Drine prema sjeveru, došli smo u kasabu Ustikolinu.

 


1 Ovaj Sulejman-beg zove se u narodu Dev Sulejman-beg. Pod tim je imenom poznata i njegova džamija. On je, koliko se sada zna, bio neko vrijeme budimski vezir.

2 Džamija Atik Ali-paše, zvana Musluk džamija, stajala je niže Devove džamije. Izgleda da joj je vakuf rano propao, pa polovinom XVII vijeka ostavlja Mustafa-efendija, sin Isa-begov, rodom iz Foče, inače glavni zamjenik carskog silahdara u Carigradu, znatan vakuf za tu džamiju. Svoju zakladnicu Mustafa je napisao 16. II 1656, a umro je u Carigradu 26. VIII 1657 (Katib Celebi, Tikvimutteverih). O istoriji i arhitekturi ovih i ostalih Fočanskih džamija v. Alija Bejtić, Naše starine, III, 1956, 53-63.

3 Jednu medresu u Foči osnovao je 977/1569. Memi Šah-beg. Drugu je osnovao Kadi-Osman oko g. 1593. Ovaj broj medresa u Foči je pretjeran i svakako bar udvostručen. U Foči su podignute do ovog vremena najviše dvije medrese. (Up. Bejtić, n. m., 64-66.)

4 Ovaj Evlijin broj tekija u Foči je takođe pretjeran. (Up. Bejtić, n. m.,66-67.

5 Ova tekija postojala je do 1941. godine. Tradicija kaže da su na mjestu te tekije stanovala dva derviša: Murad-dede i Bajezid. (Više o tome v. Bejtić, n. m.)

6 Po još živoj tradiciji, u Foči je bilo sedam hamama. Evlija pominje tri, a tradicija zna još za hamame: Hamza-begov, Džafer-begov i Mehmed­paše Kukavice, koji je nastao kasnije.

7 O Fatma-sultani v. ovdje str. 137, nap. 65.

8 Tj. hamam sultana Bajezida II (1481-1512). On je stajao uz Bajezidovu džamiju, gdje mu se i sada vide ostaci.

9 Ovaj broj je vjerovatno napisan otprilike.

10 Interesanto da Evlija ne govori o fočanskim zanatima

11 U orig.: Kolasin.

12 U orig.: pogrešno, Ilok.

13 U orig.: Tihotine lii Tjehotine.

14 U orig.: Dobonyak.

15 Evlija Višegrad na Drini zove bosansko-sarajevskim za razliku od istoimeog grada u Mađarskoj.

16 U orig.: Pilina.

17 U orig.: pogrešno, Bača, treba Rača.

18 Up. ovdje str. 93, nap. 111.

19 To znači Crni Rt, a na koji lokalitet misli Evlija, ako nije na Brod na Drini, ne znam.

20 Ovaj most je morao uskoro propasti, jer je na istom mjestu kasnije Mehmed-paša Kukavica podigao svoj most. Sličan most postojao je i na Prači. Vidi sliku u kalendaru »Bošnjak«.