Saturday, Apr 19th

Last update07:37:00 PM GMT

Baština Vjerski objekti Careva džamija

Careva džamija

 

Ovu prostranu i prekrasnu džamiju, lociranu na brežuljku iznad Pazarišta, zovu džamija sultana Bajazida Valije II (1481.-1512.). Građena je u vrijeme vladavine ovog sultana iz državnih hasni, što je bio slučaj u to vrijeme, pa je zbog toga i dobila ime Careva džamija. To je masivna i prostrana bogomolja, popođena velikim kamenim pločama, preko kojih je kasnije, u nekom vremenu, stavljen drveni pod. Unutrašnje dimenzije džamije su 19,00X10,65m. Impozantna joj je kamena munara 32 m visoka, čiji se kandilji, kada se upale, vide iz svakog dijela grada. U ovoj džamiji se zapaža još jedan izuzetak, a to je ulaz u munaru sa trijema, mimo svih drugih džamija u Foči. Interesantna je i pribilješka Evlije Čelebije u kojoj se navodi da je imala drvenu kupolu prekrivenu olovom. Olovo sa ove kupole skinuto je za potrebe okupacione Austrougarske carevine, pa je dugo vremena bila izložena vremenskim nepogodama. Desno i lijevo od srednjeg-nižeg ulaznog dijela su sofe, nešto podignutije i taj cijeli prostor je natkriven. Portal je dekorisan ornamentima živopisnih boja, a iznad vrata je ploča sa natpisom.

Na čitavom unutrašnjem prostoru stražnjeg dijela pažnju privlači mahfil-galerija koju nosi šest drvenih osmerobridnih stubova sa kamenim bazama, drvenim kapitelima koji su bogato dekorisani pa predstavljaju umjetničku vrijednost jer se zna da orijentalnih kapitela izrađenih od drveta nema ni u jednoj fočanskoj džamiji. Mihrab i mimber su od kamena i jednostavne su izrade. Masivna krovna konstrukcija, na četiri vode, prekriva džamiju i sofe. Prednji dio, odnosno sofu, drži devet debelih borovih stubova osmerobridnih površina koji su postavljeni na kamenom postamentu. Ispred džamije je prostor Kavala, odakle je uz ramazanske mubarek dane, pucao top najavljujući vrijeme iftaru.Tu su se okupljale džematlije da koju prozbore prije ulaska u džamiju radi ibadeta i klanjanja.
 
Pored džamije, sa njene južne strane, izgrađeni su objekti gasulhana, abdesthana, magacinski prostor i kancelarija Islamske zajednice. Ispred ovih prostorija su dva mejtaš-kamena na koja se spušta mejit kada se klanja dženaza, a potom se prenosi na rukama do kabura u fočanskoj tekiji. Carevu džamiju okružuju sa tri strane njen harem sa dosta mezareva-humki na kojima ima ili jedan ili nijedan nišan. Vrijeme je učinilo svoje, neki od nišana su se raspali jer su od slanog kamena, a neki su izlomljeni pa sklonjeni. Zahvaljujući Aliji Bejtiću, o haremu i nišanima možemo reći ono što je on napisao.

Prvih dana agresije na Bosnu i Hercegovinu, u mjesecu aprilu 1992. godine, srpsko-cmogorski nacionalisti-četnici, zapalili su Carevu džamiju a munaru minirali. Sav materijal od porušene i minirane džamije prebačen je vjerovatno negdje u korito Drine. Plato gdje je bila džamija sada je odlagalište smeća.
 
Mjesec je april '92. U Carevoj džamiji se klanjaju posljednji teravih namazi. Za koji dan će Ramazanski bajram. Na šerefetu džamije je istaknuta vjerska zastava (zelena sa polumjesecom). Suton je. čuje se rafalanje iz automatskog oružja. Grupa pijanih Srba puca u zastavu. U vrijeme teravih namaza počinje se isključivati svjetlo. Razilazimo se. Grupa nepoznatih mladića baca konzervu, uz buku viče "bomba". Vjernici u strahu i panici bježe na sve strane.
 
Došao je i Bajram. Treći dan je zapucalo sa brda. Milicija se raspala, vojske nema. Bradati rezervisti su naoružani i kreću se gradom. Oni na šubarama nose kokarde, prijete, a onda počinju i parole: "Selite se u Tursku", "Ovo je Srbija", "Dobrodošli četnici". nastaje panika. Neke porodice napuštaju grad. Poručuje nam se: "Rata neće biti", "Mi nećemo rat", "Za rat je potrebno dvoje". Povjerovali smo i stradali.
 
Na Kavali u Foči, gdje je bila džamija sultana Bajazida II Valije (1481.-1512.) poznatija kao Careva džamija, gdje je bio veliki harem sa dosta nišana a medu njima i kabur sa nišanom kćerke sultana Bajazida-sultanije Fatime i još dosta kaburova sa impozantnim nišanima zaslužnih građana-utemeljitelja Foče, gdje su bile gasulhana i abdesthana, gdje je bio ured odbora Islamske zajednice u Foči, ostala su samo tri bora i žalosna vrba - nijemi svjedoci postojanja jedne civilizacije na ovome mjestu. Ova džamija i ostali objekti bili su prvi na meti agresora na Bosnu, na Foču, na meti onih koji su htjeli uništiti Bosnu, Bošnjake, njihovu kulturu, vjeru islam i sve ono što je muslimansko.